Ova crna mrlja u lijevom gornjem uglu nije slučajna, ona predstavlja
nesavršenost velikog broja istraživanja kojima mi WEIRD-ovci podržavamo svoju mi-centričnu kulturu gledanja na #različitosti.

[citat iz izvora na linku]
“… most research published in our leading journals has relied on sampling WEIRD (Western, educated, industrialized, rich, and democratic) populations…

… This means that 96% of these studies attempted to build theory based on empirical observations from participants who come from countries representing a mere 12% of the world’s population.”

https://lnkd.in/deA76qSs

Čitajući ovo možemo si pomisliti – pa zašto bi NAS bilo briga za to koga su američki psiholozi u svojim istraživanjima samplirali?
I misliti ćemo možda dalje – moji klijenti i tako dolaze iz WEIRD populacije, pa meni upravo ta istraživanja koriste!

Ovisi kroz koju leću gledamo.

Ukoliko želimo pronaći bolju strategiju za launch novog proizvoda na zapadnom tržištu, onda nam ovakva istraživanja koriste.

No razmišljamo li o široj slici i o ponašanjima zajedničkima svima u ljudskom rodu, u tu sliku prirodno ulazi i ostalih 88% ljudi koji su u ovim istraživanjima ponašanja isključeni.

Kako se ponašaju i kako reagiraju, i što o nečemu misle EEIRA [eastern, educated, industrial, rich, autocracy] ili recimo EEIPA [eastern, educated, industrial, poor, autocracy] ljudi – pojma nemamo.

No to nam može biti važno ako ih zapošljavamo, ili ako imamo namjeru proširiti svoje poslovanje prema njima.

U tom slučaju moramo pažljivo / polako misliti, svjesno izbjegavati pristranosti i zaključke donijeti sami, zar ne?

U zadnje vrijeme mi prilaze muškarci i uvjeravaju me da se oni osobno odlično odnose prema ženama na poslu.

Pričaju o tome kako su i oni jednako oklijevaju u traženju promocije i povišice.

O tome kako su i oni doživjeli iskustvo da ih je neka njima poznata žena pregazila zauzimajući se za sebe.

I ja im vjerujem, da se upravo tako osjećaju, i da je to što im se dogodilo istina.

U #diversityandinclusion praksi [raznovrsnosti i uključivosti] postoji pojam

*living experience*

koji znači da je najveća istina ono što se zaista dogodilo.
A ovi ljudi koje sam spomenula su mi, vidjevši o čemu pišem, došli ispričati svoje iskustvo.

Kroz te priče sam shvatila još jednu stvar, a to je koliko je važna edukacija o tome što zaista znači #diversity#equality#inclusion

To su teme koje se otvaraju daleko šira područja nego što je povećanje broja žena u upravi i pravedno plaćanje za njihov rad.

Teoretski, tu ne bi trebalo biti problema – zaposlite žene, ako rade dobro promovirajte ih, i ako su izvrsne, dajte im poziciju u upravi.

Kad govorimo o različitosti i uključivosti, teoretski ni tu ne bi trebalo biti problema sa ženama – jer žene nisu manjima, nego većinski zastupljen spol u ljudskoj vrsti.

Zvuči jednostavno, ali nije lako.

Problemi koje zapravo imamo su na potpuno drugim “igralištima”:

■u događajima koji su se, u kolektivnom smislu dogodili “jučer”, a koji bacaju duge sjene na naše današnje odnose
●na primjer, činjenica je da do unazad 70tak godina žene u Evropi nisu imale pravo glasa, niti su stoga mogla biti u upravi bilo čega

Za info, Švicarske žene su pravo glasa dobile tek 1971, a tek od 2004 pravo na plaćeni porodiljni dopust.

■predrasude i kolektivna mišnjenja kasne tisućljeće za promjenama koje se događaju
●pogledajte samo ponovo aktuelnu “duhovitu” kampanju Westgate-a, koja osim što implicira da *mlade* žene nemaju svoj novac i svoje kartice, priča I o tome da one kradu iste od svojih partnera

Uz to,
■ mi ljudi imamo automatske, brze načine razmišljanja, a koji nas navode na krive zaključke, to su pristranosti #bias

Pristranosti su ogromna tema u #DEI jer nam ometaju dublje razumijevanje [svega].

Ono što je početak za svakoga najvažnije je dublje razumjeti svoje vlastito iskustvo.

Moje je iskustvo da sam, kao I većina ljudi, nepravdu i omalovažavanje (u školi, društvu, poslu) doživjela puno puta.
Osobe koje sam doživjela kao “počinitelje” bile su i muškog I ženskog spola, a zajedničko im je bilo to što su bile osobe
pune predrasuda, loših namjera i egoizma.

Stoga mislim da, uz Ž-M odnose, ima jednako važnih područja koja traže rad na jednakosti i uključivanju, kao što su

#ageism
jednakost i pravednost
iste prilike za
prostor za kulturne različitosti
prostor za neurodivergentnost
razlike u mišljenjima i načinu komunikacije
te
učenje o sebi i drugima, kako bismo zajedno u društvenim i poslovnim zajednicama funkcionirali bolje

A ovaj drugi set izazova dijelimo svi, zar ne?